Turkijski narodi - prvi dio

Turkijski narodi

Krimski Tatari – zive na Krimskom poluotoku (Ukrajina).

Kumici- zive u Dagestanu (Kakvazu). Glavni grad je Mahačkala.

Nogaji/ Nogajci/ Nogajski Tatari- Nemaju posebnu drzavnu tvorevinu. Zive u sjevernom Kavkazu u dolini rijeke Kume.

Koračaji- zive u Republici Karačajevsko-čerkeska.

Gagauzi- to su pravoslavni Turci. Zive u nezavisnoj Moldovi (u juznom dijelu). Njihov broj se krece izmedju 200-250 hiljada. Sjediste im je Komrat.

Balkari- zive u Republici Kabardinsko-balkarska.

Karaimi- to su Zidovi koji su kasnije postali Turci. Ima ih jako malo (izumrli). Zivjeli su na Krimu. Zivjeli su na Krimu. U 15. i 16. stoljecu migriraju na poljsko-litvansku granicu.

Čuvaši-imaju svoju republiku Čuvašiju.

Tatari- zive u ruskoj republici Tataristan. Lezi duz rijeke Volge i Kame (pritoka Volge) i pruza se istocno prema Uralu.

Baškiri- zive u Republici Baškiriji u Ruskoj Federaciji. Glavni grad je Ufa.

Turci Republike Turske - zive u Anadoliji, Trakiji (3 posto teritorije) i na Balkanu. Najblizi Turci su Balkanski dijalekti Turaka – nazivaju se jos i rumelije (Rum/Rimska pokrajina). Zapadni rumelijski dijalekat je bratski jezik sa jezikom iz Crnog mora. 

 Rumelijski dijalekti su:
1) Istocnorumelijski (Bugarski dijalekt)                     
2) Zapadnorumelijski (Makedonski i kosovski dijalekt)                                                                             

                                                         

Azerbejdzan- Glavni grad je Baku. Broj stanovnika iznosi sedam miliona. Azeri zive u Republici Azerbejdzanu i iranskoj pokrajini Azer ciji je glavni grad Tebriz.

Iranski Azeri i Ujguri u Sinđanu su jedini turkijski narodi koji sluzbeno koriste arapsko pismo.

Kazahstan- glavni grad je Asena. U ovoj drzavi zivi turkijski narod zvani Kazasi. Govore kazaškim jezikom.

Uzbekistan- glavni grad je Taškent (Kamengrad). U njoj zive Uzbeci. Govori se uzbečki jezik.

Turkmenistan – glavni grad je Ašhabad (mjesto ljubavi). U njoj zive Turkmeni. Govori se turkmenski jezik.

Kirgizija/ Kirgizistan- nalazi se na Nebeskoj planini Tian-Shan. U njoj zive Kirgizi. Govori se Kirgiski jezik.

Turkestan (autonomna oblast Xinjiang) – glavni grad je Taklamakan (mjesto bez povratka). U njoj zive Ujguri. Takodjer zive i Zuti Ujguri i Salari. Neki govore kineski, neki mongolski.

Juzni Sibir- zive sibirski Tatari oko rijeke Irtiš.

Altajsko gorje je vezan za mitove o pojavi turskijskih naroda i jezika i to hakajskog, šorskog tofanskog, altajskog i tuvinskog.

Hakasi- zive u Republici Hakas.

Tuvinci-zive u Republici Tuva.

Altajci- Altaj (naziv planine). Zive u autonomnoj oblasti Gorno-Altaj.

Jakuti – supstrat. Sebe nazivaju Saha. Od turkijskih naroda jedino su oni otisli na sjever tj. u Sibir. Zive u Jakutiji. Govore jakutskim jezikom.

Dolgani- govore dolganskim jezikom. Dolgani su Tunguzi pomijesani sa turskijskim narodima.

Halači – u pitanju je skupina Turaka koja zivi u sredisnjem Iranu. Njemacka ekspedicija je utvrdila da se halački jezik ne moze povezati sa turkijskim jezicima. Halački je posebna skupina turkijskih jezika. Perzijski je dosta uticao na halački jezik. Zadrzali su duge turske vokale i neke rijeci imaju protetičko „h“.

Kašgajski Turci- to su oguski Turci. Jezik im je djelimicno iraniziran. Zive u juznom dijelu Irana.

PRVA SKUPINA

Altajska skupina jezika

U ovu skupinu spadaju:

1) turkijski jezici

2) mogolski

3) tungusko - manđurski

+

4) korejski

+

5) japanski

U uzem smislu, altajskoj jezickoj skupini spadaju turkijski, mongolski, tungusko-manđurski jezici. U sirem smislu, altajskoj jezickoj skupini spadaju i korejski, a neki altaisti prikljucuju i japanski. Veliki altaista G.J. Ramstedt je pridruzio i japanski i korejski. Ramstedt je pridruzio korejski jer ima relikta.

DRUGA SKUPINA

Uralska skupina jezika

Ugro-finski jezici

Stralenberg je njemacki historicar i filolog koji je istrazivao altajske i uralske jezike. Zakljucio je da altajski i uralski jezici spadaju u zajednicku porodicu. Napisao je i knjigu. Svi oni imaju identicna obiljezja i to:

1. Imaju vokalnu harmoniju

2. Svi su aglutinativni

3. Nemaju prijedloge

4. Nemaju glagol imati

5. Imaju subordinaciju

Finski naucnici su sproveli istrazivanje sredinom 19. stoljeca koje je trajalo 50 godina i koje je pokazalo da su uralski jezici blizi indoevropskim jezicima nego altajskim. To istrazivanje je bio konacan udarac na uralsko-altaisticku teoriju.

Starostin (umro u 50. godini) koji je znao oko 40 jezika tvrdio je da je japanski zajedno sa turkijskim jezicima jer u japanskom kao i u turkijskim jezicima ima dosta onomatopeja. Lingvisticke kriterije klasifikacije prvi je ponudio ruski turkolog A.N. Samojlovič (1922.), a razradio ih je Talat Tekin (1994.). Po jednoj takvoj klasifikaciji turkijskih jezika razvrstani su na sljedece grane:

1. Jugozapadnu ili ogusku (turski sa balkanskim dijalektima, gagauski, azerbejdzanski, turkmenski, horasanski turkijski te oguski dijalekti juznoga Irana i Afganistana)

2. Sjeverozapadnu ili kipčačku (kumički, karačajski, balkarski, krimskotatarski, karaimski, kazanski tatarski, mišarski, zapadnosibirski dijalekti tatarskog, baškirski, kazaški, karakalpački, kipčački dijalekti uzbečkoga jezika, nogajski i kirgiski)

3. Jugoistocnu ili ujgursko-karlučku (uzbečki i novoujgurski s brojnim dijalektima)

4. Sjevernosibirsku (jakutski ili saha, dolganski te heterogeni idiomi kao sajanski, tuvanski, sojotski, urankajski, tofalarski ili karagaški, hakaski, šorski, čulimski, altajski ili ojrotski i dr.)

5. Čuvaški (izoliran)

6. Halački (izoliran, sredisnji Iran)

Turci Republike Turske, turkijske jezike prihvataju kao dijalekte (lehçe) turskog jezika. Zadatak Turskog jezickog drustva (Türk Dil Kurumu - TDK) 30-tih godina 20-tog vijeka je bio ciscenje turskog jezika od arapskih i perzijskih posuđenica, a danas od engleskih posuđenica. U leksici su turkijskih jezika posuđivali iz susjednih jezika, najprije iz sanskrita, sogdijskog, toharskog i kineskog, od 10. stoljeca i iz arapskog, a od 13. iz mongolskog. Jakuti su uzimali iz paleo-sibirskog a kasnije od ruskog jezika. Prije nove ere cijela sredisnja Azija je bila domovina indo-iranskih naroda. Od 700. godine prije nove ere do nove ere, vladali su Skiti koji su bili dobri konjanici. Skiti su bili indo-evropski narodi. Skitski Turci ili drugi naziv Saka Türkleri. Hun-barbari su pravili probleme Kinezima. Prvo spominjanje nekog imena potice od 5. stoljeca prije nove ere do 48. godine nove ere.

Hsiung-nu (Ksiung-nu) je mocna drzava barbara. Kinezi su izgradili kineski zid kako bi se odbranili od Huna. Huni nisu etnicko ime nego su politicko ime.

Huni = Turci, Mongoli, Tunguzi...

Huni su pljackali Kineze i od njih uzimali svilu i princeze. Hune nije zanimala teritorija nego hrana i odjeca. Nakon Huna 48. godine nove ere dolazi novi savez. Juan - Juan (Ruan - Ruan) koji traje do 552. godine. Turci su srusili Avare i 552. godine napravili prvu tursku drzavu koja se zvala Turkijski Kaganat. Godine 552., u kineskoj se transkripciji po prvi put spominje T'u-küe. Turci su sa saveznicima (Turkijski Kaganat) osvojili cijelu srednju Aziju. U istocnom dijelu vladao je Kagan, a u zapadnom dijelu njegov namjesnik Yağku. Prvi Turski Kaganat trajao je od 552. do 630. godine i onda se raspada. Drugi Turski Kaganat je trajao od 630. godine do 744. godine. Godine 774., Ujguri ruse Kaganat i protjeruju sve u zapadni dio. Godine 744., nastaje Ujgurski Kaganat koji je trajao do 840. godine.

Kirgizi dolaze sa sjevera do Mongolije i istjeruju Ujgure. Ujguri prelaze u Sin-Đan. Oni su tu zive i danas. Ujguri su prvi turkijski narod koji je presao na sjedilacki nacin zivota. Ujguri iz samanizma prelaze na budizam te pocinju graditi svoje bogomolje. Ujguri su spasili veliki broj budistickih tekstova na ujgurskom jeziku. Od 840. godine do pocetka 13. stoljeca, Kirgizi imaju svoju drzavu.