Turkijski narodi - drugi dio

Turkijski narodi

Na teritoriji Mongolije bili su Huni do 48. Godine nove ere, od 48. Godine vladaju Juan-Juan (Avari?) sve do 552. godine kada dolaze Turci. Turci su koristili toharsko i saudijsko pismo. U tom periodu niču prvi turskim nadgrobni spomenici u obliku kamenih stejla, na kojima su pisani podaci o vladarima (koliko je imao sinova, bitke, kad je dosao na vlas itd.)

Nadgrobni spomenici su pisani orhonskim pismom (rijeka Orhon). Rijec „Turk“ nije znacilo ime nacije vec ime vladajuce dinastije cije je znacenje „hrabar, jak“. Prvi altajski spomenici (orhonsko rune) su nastali u 2. Kaganatu. Dolaze Ujguri i dizu nadgrobne spomenikeali sa malo vise ujgurskih jezickih elemenata. Ujguri su utemeljili vlast koja je trajala od 744. do 840. godine. Ujguri su protjerali Karluke, Oguze i druge turkijske narode na zapad. U osmom stoljecu Oguzi su se orijentisali na teritorij danasnjeg Turkmenistana i naseljavali su se sve do desetog stoljeca. Kipčaci i ostali narodi utemeljili su u osmom stoljecu Karahanidsku drzavu. Karahanidsku drzavu je utemeljio Kagan Kara Han. Sastojali su se iz dva Kagana i to istocnog i zapadnog. Glavni grad zapadnog dijela bio je Özkent (danasnji Taškent). 
U istocnom dijelu su bila dva vazna grada i to Balasahun i Kašgar. Vladar po imenu Saltuk Bugra Han krajem desetog stoljeca prelazi na islam prihvacajuci ime Abdülkerim i proglasava islam sluzbenom religijom carstva, cime i njegova drzava postaje prva islamska turkijska drzava. Mongoli su 1212. godine zbrisali Zapadno Karahanidsko carstvo. Karahanidi su pobjedili Sasanide i srusili njihovu drzavu. Krajem desetog i pocetkom jedanaestog stoljeca, cijela srednja Azija koja je bila indo-evropska postaje turkijska. Jedini indo-iranski narod koji nije turkiziran jesu Tađici (Tađikistan) koji pricaju tađićkim jezikom. 

U Karahanidskoj drzavi nastalo je dosta djela. Dva velika djela koje je UNESCO prihvatio jesu Qutadgu Bilig (znanje koje covjeka cini sretnim) koje je napisano 1071. godine i koje je namijenjeno vladarima. Drugo djelo je Divan al-lugat-at-Turk (knjiga o turkijskim jezicima) ciji je autor Mahmud al-Kašgari (Kaşgarlı Mahmut).

Zapadni dio Oguza zauzeli su jedan dio Horezma i uspostavili drzavu Carstvo Horejzmijskih Šahova (1077-1231.). Od 9. do 10. stoljeca Oguzi prelaze na islam, a intenzivnije u 10. i 11. stoljecu i traje do 13. i 14. stoljeca. Izraz „Türkmen“ oznacava islamizirane Oguze, a kasnije ovaj izraz pocinje oznacavati etnicko ime Oguza. Oguzi i Kipčaci su zapadni Turci i razvili su novi idiom koji ima mijesane elemente i naziva se ogusko-kipčački jezik.

Drugi dio Oguza na teritorij Kavkaza, Irana i Iraka stvaraju Drzavu Velikih Seldžuka (1040.-1157.) koja je dobila naziv po vladaru Selçuku. Kasnije se ta drzava dijeli na sultanate pa tako imamo iračke Seldžuke, iranske Seldžuje itd. Zbog neplodno zemljista odlucili su prodrijeti u Anadoliju gdje je postojalo Bizantijsko carstvo. Kada su krenuli u Anadoliju, u mjestu Mancikert suprostavila im se Bizantija koja je u tom sukobu bila porazena. Seldžuci su bili dosli do grada Konye gdje su osnovali drzavu anadolijskih Seldžuka koja je trajala od 1092. do 1308. godine. Konya je bila glavni grad. Oguzi nisu imali niejdan spomenik sve do pocetka 13. stolejca kada su poceli pisati na arapskom i perzijskom jeziku. Drzava Velikih Seldžuka se raspala na 20-tak manjih emirata. Samo je Karaman Mehmet-beg priznao turski kao sluzbeni jezik (Dil Bayramı).

1. Yunus Emre je poceo pisati na jednostavnom turskom jeziku.

2. Drugi je bio Ahmet Fakih.

3. Treci je bio Seyyad Hamza.

4. Cetvrti je bio sultan Velet (sin M. Dž. Rumija).

"Dođi da razgovaramo" se smatra djelom seldžučke knjizevnosti. Gazi Osman je sanjao san negdje oko Konye. Osmanlije su 1788. godine usli u Moskvu, a 1863. godine dosli su do Beča koja je bila najudaljenija tacka. Poslije poraza kod Beča, Osmanlije pocinju slabiti. Osmanski se dijeli na: 1. Staroosmanski - od pocetka 13. do kraja 15. stoljeca 2. Klasicni osmanski jezik - od pocetka 15. do pocetka 19. stoljeca 3. Novoosmanski - od 19. stoljeca do 1928. godine 4. Savremeni turski jezik Omer-paša Mataz je silom izvrsio reformu na Balkanu. Pisano je na teskom staroosmanskom.

Huni pod vođstvom Atike

U cetvrtom stoljecu u Evropu su se javili evropaki Huni koji su bili savez plemena i to Mongola, Turaka i ostalih. Evropsko Huni dolaze do Francuske. Hunska plemena su bila ogurska plemena (Ogur, Utigur, Saragur...). Neposredno iza hunske seobe, u 5. stoljecu pocinje i avarska seoba. Juan - Juan (Avari) su bili mjesavina naroda i plemena. Avari dolaze na zapad. Avari su sa nekim ogurskim plemenima ratovali a sa nekim su se htjeli spojiti u Avarski savez. Pocetkom 7. stoljeca, Kan Kubrat je utemeljio Veliku Bulgarsku drzavu koja se prosirila prema jugu Rusije. Kubrat je odgojen u bizantskom dvoru kao krscanin. U doba mladosti Kubrat je utemeljio drzavu jer su Avari stalno napadali Bizantiju. Nakon Kubratove smrti 660. godine dolaze Hazari (dolaze sa Hunima) sa Istoka i ruse Veliku Bulgarsku drzavu te stvaraju Hazarsku drzavu. Hazari su bili savez plemena. Aspaguh, jedan od Kubratovih sinova je poveo vojsku. Drugi sin je otisao prema sjeveru gdje je utemeljio Povolško Bulgarsko carstvo (na sredini Volge). Povolški Bugari su bili okruzeni ugro-finskim narodima te je zbog toga njihov jezik pretrpio promjene nakon cega je nastao čuvaški jezik. Čuvaši su potomci Povolških Bulgara koji su bili muslimani. Čuvaši su poslije postali pravoslavci. Prilikom putovanja kroz Hazarsku drzavu, Ibn Fadlan je primjetio da se u njoj nalaze dzamije, crkve i sinagoge. Hazarski Kagan je morao birati izmedju šamanizma, krscanstva i islama, te je on izabrao cetvrto i postao Židov.

Hazarski Kagani su prije židovstva bili bili šamani. Mongoli su u 13. stoljecu poraziki Hazare. Temuđin je ujedinio i poveo Mongole. Mongoli su osvojili Kinu i osnovali carstvo Velikog Kana. Peking je pao 1215. godine i time je Kina izgubila samostalnost. Godine 1227. umire Džingis Kan. Njegovi sinovi su u srednjoj i istocnoj Aziji utemeljili mongolske pokrajine koje su kasnije prerasle u mongolske drzave. U srednjoj Aziji utemeljeno je Čagatajski Kaganat po imenu drugog sina Čagatana. U Perziji je utemeljeno Ilhanski Kaganat. Najznacajniji Kaganat je Zlatna Horda koja je bila na teritoriji juzne i jugozapadne Rusije. Mongoli su osvojili Koreju, a kasnije su pokusali osvojiti i Japan ali im je mornaricu potopila oluja "Kami-Kaze". Najuspjesniji je bio Džingis Kanov unuk Batu Kan koji je zauzeo Kijev. Batu Kan je umro 1225. godine. Mongoli su povremeno dolazili do Panonije ali nisu se zadrzavali nego su se vracali na podrucje Zlatne Horde. Evropljani su Mongole nazivali Ta'ta (mrtvi ljudi iz podzemlja). Mongoli su 1258. godine srusili Bagdadski halifat. U 13. stoljecu ulaze u Kavkaz, Siriju, Azerbejdzan itd.

U 15. stoljecu gube svaku vezu sa mongolskim jezikom i maticnom zemljom te su se vremenom turcizirali i koristili ujgursko pismo. Tatar se poceo definirati za Turke koji su nastali mjesavinom Mongola, Kipčaka i drugih turkijskih naroda. Neki narodi si asimilirani, a politicka slika i etnicka struktura srednje Azije je promijenjena. Mongoli su pocetkom 13. i krajem 14. stoljeca presli na islam.

Zahvaljujuci napredovanju Mongola prema Zapadu, turkijske narode je odvela u Evropu. Mongolis u razbili drzavu Velikih Anadolijskih Seldžuka sredinom 13. Stoljeca, i otvorili put stvaranju Osmanskog carstva. Mongoli su prvi narod koji je barut upotrijebio za vatreno oruzje. Mongoli su prvi narod koji je na svoje trupe stavio zastavice na leđima kako bi se mogao razlikovati od neprijatelja. Tamerlang/ Timurleng (umro 1405.) je srusio Zlatnu Hordu i osvojio srednju Aziju. Tamerlang je ratovao protiv Rusije. Između 1398. I 1399. Godine, dolazi do Indije i razorava gradove Delhi. Borio je se protiv Turaka te je 1402. Godine porazio Turke u Angori (Ankari) i zarobio Bayazita. Timur je umro 1405. Godine. Tamerlang ili Timurlenk je Mongol koji je pokusao ozivjeti Mongolsko carstvo i u velikoj mjeri je bio uspio, ubio je sultana Bayazida i skoro unistio Osmanlije.

Čagatajski jezik je bio istocni turskijski jezik kojim su govorili stari Uzbeci i koji je postao knjizevni jezik turskijskih naroda srednje Azije. Obrazovani ljudi su pisali čagatajskim do kraja 19. Stoljeca. Carska Rusija je pocela osvajati turkijske narode (Tataristan). Zadnji je pao Uzbečki Kaganat. Godine 1492., otkrivena je Amerika, a za tu je godinu vezano i protjerivanje Sefarda iz Spanije u Osmansko carstvo.

Karahanidska pismenost

Prvi turkijski knjizevni jezik bio je karahanidski jezik. Staroujgurski i karahanidski bili su velo bliski jezici odnosno nisu se puno razlikovali. Čagatajski je prvi knjizevni jezik Turaka u srednjoj Aziji. Uzbečki vladar Babu Šah 1516. Godine je napisao autobiografiju o sebi. Babu Šah je sa svojim Uzbecima krenuo u Indiju. Glasovi „z“ i „r“ su polemika o tome koji su jezici stariji, da li oni kojima se rijeci zavrsavaju sa „r“ ili „z“.

Altajska skupina jezika cini oko 400 jezika i 160 miliona nativnih govornika i jos 20 miliona ljudi koji se sluze nekim od turkijskih jezika kao drugim jezikom. W. Radloff je drzao da se čuvaški formirao na nekom ugro-finskom supstratu. Ugrozeni su juznosibirski tofalarski ili karagaski karaimski u Poljskoj, Latvi i Ukrajini, krimčački (Krim) i Ili Turki u sjeverozapadnoj Kini i procjenjuje se da svi skupa imaju manje od 1300 govornika.